Šta zakon uređuje
Zakon o finansiranju političkih aktivnosti uređuje izvore i način finansiranja, evidenciju i kontrolu novca stranaka, koalicija i grupa građana. Politička aktivnost obuhvata redovan rad i izbornu kampanju; kampanja, između ostalog, obuhvata organizovanje i održavanje skupova. Novac može dolaziti iz javnih i privatnih izvora, kao i iz dozvoljenih kredita i zajmova.
Kada je trošak kampanjski
Za kampanju zakon nalaže evidentiranje troškova aktivnosti koje su neposredno povezane s njom. Učesnik kampanje Agenciji podnosi preliminarni izveštaj najkasnije pet dana pre glasanja, a konačni u roku od 30 dana od objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima. Izveštaji moraju sadržati tačne i potpune podatke o poreklu, iznosu i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava.
Izveštavanje van kampanje
Za registrovane stranke i političke subjekte sa predstavnicima u predstavničkim telima zakon predviđa godišnji finansijski izveštaj Agenciji do 30. aprila za prethodnu godinu. U njemu se navode poreklo, iznos i struktura svih prikupljenih i utrošenih sredstava, uključujući javne i privatne izvore, kredite i zajmove. Podaci o prilozima, poklonima i besplatnim ili netržišnim uslugama vode se posebno.
Uloga Agencije za sprečavanje korupcije
Agencija proverava i objavljuje godišnje i kampanjske izveštaje, kontroliše podnete podatke i može da traži dokumenta od političkih subjekata, trećih lica, pružalaca usluga i državnih organa. Za otklonjivu povredu bez većih posledica može izreći upozorenje; ako se upozorenje ne izvrši ili se povreda ponovi, podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Namerno prikrivanje izvora ili iznosa finansiranja može biti krivično delo po zakonu.
Šta se zna o isplatama na mitingu SNS-a
N1 je 1. avgusta 2026. objavio da je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu formiralo predmet po prijavi protiv predsednika SNS-a Miloša Vučevića, nakon priloga o gotovinskim isplatama pojedinim učesnicima mitinga u Areni. Tužilaštvo je odgovorilo da ne otkriva detalje kako ne bi ugrozilo proveru eventualnog krivičnog dela. N1 navodi da plaćanje učesnika samo po sebi nije zabranjeno, ali da trošak povezan s političkom aktivnošću mora biti prikazan u izveštajima; to ne znači da je u ovom slučaju povreda već utvrđena.
Zašto je poreklo novca bitno
Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija u prilogu N1 iznosi mogućnost da bi se isplate privatnih lica mogle tretirati kao prilog stranci i da bi morale biti prijavljene. To je stav predstavnika organizacije, a ne zaključak tužilaštva ili Agencije. Zakon ograničava privatne priloge i nalaže vraćanje priloga primljenog iznad dozvoljenog iznosa, odnosno uplatu u budžet ako vraćanje nije moguće.
Trenutni status
Tekst zakona koji je proveren 4. avgusta 2026. navodi izmene objavljene u „Službenom glasniku RS” br. 63/2026. Ranije rasprave o izmenama i mišljenju ODIHR-a ostaju zakonodavni kontekst, ali će za predmet o isplatama biti presudne utvrđene činjenice, moguća veza novca s političkim subjektom i sadržaj izveštaja. U proverenim materijalima nema javne odluke tužilaštva ni novog zaključka Agencije o ovom događaju.
Sledeće otvoreno pitanje
Sledeća proverljiva činjenica jeste da li će tužilaštvo ili Agencija objaviti odluku o ovom događaju i da li će se u njoj navesti ko je platio učesnike, da li su isplate bile povezane s političkom aktivnošću i da li su prikazane u obaveznoj evidenciji. Dok takva odluka ne postoji, ničija odgovornost se ne može smatrati utvrđenom.