Sta je to
Mrdicevi zakoni su javni naziv za paket izmena pet pravosudnih zakona koje je Skupstina Srbije usvojila 28. januara 2026. na predlog poslanika SNS-a Ugljese Mrdica. Paket obuhvata zakone o javnom tuzilastvu, Visokom savetu tuzilastva, sudijama, sedistima i podrucjima sudova i tuzilastava, kao i organima za borbu protiv visokotehnoloskog kriminala.
Zasto je nastao spor
Vlast je januarske izmene predstavljala kao nacin da se poveca efikasnost pravosudja i kadrovski ojaca tuzilastvo. Deo strucne javnosti, opozicije i EU kritikovao je paket kao rizik za autonomiju tuzilastva i nezavisnost sudova: posebno zbog privremenog upucivanja tuzilaca, polozaja TOK-a i statusa odeljenja za visokotehnoloski kriminal.
Sta je rekla Venecijanska komisija
Venecijanska komisija je prvo dala Srbiji listu ispravki, a 16. juna 2026. priznala je da je veci deo preporuka uzet u obzir. Ipak, dve teme su ostale osetljive. Prva su tuzioci TOK-a: nisu svi ljudi ciji su privremeni rasporedi prevremeno okoncani vraceni u tuzilastvo za organizovani kriminal. Druga je odeljenje za visokotehnoloski kriminal: radna grupa izgleda kao korak napred, ali Komisija i dalje ceka analizu i moguce izmene zakona.
Sta se promenilo u junu
Posle misljenja Komisije Skupstina je iznela nove izmene na vanrednu sednicu. Visoki savet tuzilastva je 18. juna odlucio da Irenu Bjelos, Aleksandra Barca i Borisa Majlata uputi u TOK na tri godine; za Bjelos i Barca to je znacilo povratak od 19. juna. Time je smanjen deo napetosti oko TOK-a, ali nisu odgovorena sva pitanja o tome kako ce se ubuduce privremeno upucivati tuzioci.
Sta vlast obecava
Ana Brnabic je 12. juna izjavila da je paket dobio pozitivno misljenje Venecijanske komisije, da treba da stigne u Skupstinu sledece nedelje i da, prema ocekivanju vlasti, moze brzo da pomogne otvaranju Klastera 3 - klastera pregovora sa EU o konkurentnosti i inkluzivnom rastu. Tvrdila je i da je vlast sacuvala najmanje tri ranije kritikovana resenja, ukljucujuci odluku da upucivanje tuzilaca bude u nadleznosti VST-a, smanjenje vecine sa osam na sest glasova posle 30 dana i pomeranje razdvajanja treceg i cetvrtog suda/tuzilastva na 1. mart.
Zasto je spor o tekstu vazan
SSP, SRCE, PSG i Solidarnost, okupljeni oko Platforme za evropsku Srbiju, 21. juna su pisali institucijama EU da su, po njihovoj tvrdnji, Venecijanska komisija i Skupstina dobile razlicite verzije izmena. Brinu ih prelazne odredbe: one mogu uticati na prigovore tuzilaca i mandate ljudi privremeno upucenih iz nizih u visa tuzilastva. Ministarstvo pravde i ministar Nenad Vujic to demantuju i kazu da se parlamentarni tekst razlikuje samo po jeziku.
Tri pitanja na kojima se drzi spor
Za citaoca se spor svodi na tri stvari. Prva je ko ce raditi u TOK-u i da li ce tuzioci iz osetljivih predmeta ponovo moci brzo da se uklanjaju. Druga je da li odeljenje za visokotehnoloski kriminal ostaje dovoljno samostalno. Treca je da li prelazne odredbe menjaju smisao reforme tako da su primedbe zatvorene na papiru, dok stara resenja u praksi nastavljaju da vaze.
Zasto je vazno
Prakticni smisao spora siri je od pravne tehnike. Od pravila imenovanja i upucivanja tuzilaca zavisi ko vodi osetljive predmete, ukljucujuci organizovani kriminal, korupciju i slucajeve velikog javnog interesa. Za Srbiju je to i deo pregovora sa EU: ako Brisel proceni da su primedbe iz oblasti vladavine prava zatvorene, Klaster 3 moze da se pomeri posle pauze od decembra 2021; ako se spor o tekstovima potvrdi, to postaje novi argument protiv poverenja u proces.
Zasto je konacni tekst vazan za EU
Za pregovore sa EU nije vazna samo cinjenica da se glasalo, vec sadrzaj zakona: kako opisuje privremeno upucivanje tuzilaca, sta radi sa odeljenjem za visokotehnoloski kriminal i kako su napisana prelazna pravila. Upravo po tim mestima Brisel ce meriti da li je deo primedbi o tuzilastvu i vladavini prava zatvoren ili se spor nastavlja.