Šta je to
Moravski koridor je srpski auto-put A5, koji se opisuje i kao deo pravca E-761 Pojate-Preljina. Njegova svrha je poprečna veza kroz centralnu Srbiju: od A1 kod Pojata preko područja Kruševca, Trstenika, Vrnjačke Banje i Kraljeva do auto-puta A2 „Miloš Veliki“ kod Preljine/Čačka.
Zašto je postao važan i sporan
Vlast ga predstavlja kao jedan od vodećih infrastrukturnih projekata: treba da skrati putovanja između gradova u dolini Zapadne Morave i poveže puteve ka Beogradu, Nišu, zapadnoj Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Sporni deo nije sama ideja puta, već pravila po kojima država bira izvođače i dodaje nove deonice. U junu 2026. N1 je izvestio o skupštinskoj raspravi: Robert Kozma iz Zeleno-levog fronta rekao je da stranka nije protiv deonica Kraljevo-Novi Pazar i Raška-Jarinje, ali kritikuje njihovo uključivanje u poseban zakon o Moravskom koridoru i mogućnost direktnog izbora izvođača bez tendera.
Trenutni status
Prema tekstu Novosti od 26. juna 2026, deonica Adrani-Preljina duga 28,71 km otvarala se za saobraćaj u 17:00. List je, pozivajući se na Koridore Srbije, pisao da je reč o punom profilu auto-puta: po dve vozne i jedna zaustavna traka u oba smera, sa projektovanom brzinom do 130 km/h. Ta deonica direktno povezuje Kraljevo sa A2 kod Preljine. Otvoreno pitanje je koje se deonice još grade i koje će dodatne pravce vlast predstavljati kao nastavak ovog projekta.
Šta znači „digitalni“ auto-put
Formula „prvi digitalni auto-put“ u javnim materijalima nije posebna pravna kategorija puta. Tako vlast i izvori povezani sa projektom opisuju put sa savremenim upravljanjem saobraćajem, komunikacijom i putnom opremom. U svakoj novoj vesti vredi proveriti o čemu je tačno reč: o već otvorenoj deonici, opremi koja zaista radi ili promotivnom opisu celog budućeg koridora.
Zašto je važno
Praktično, koridor menja putanje za Kraljevo, Čačak, Kruševac, Vrnjačku Banju i okolne opštine: deo putovanja prelazi sa starih puteva, a privreda dobija brži izlaz na A1 i A2. Politički, to je pokazatelj kako Srbija gradi veliku infrastrukturu: kroz redovne tendere ili posebne zakone, sa jasnom cenom i rokovima ili sa odlukama koje opozicija i stručnjaci mogu osporavati kao netransparentne.
Sledeće otvoreno pitanje
Vredi pratiti dve stvari. Prva je koje su deonice stvarno otvorene, koje su još u izgradnji i kako se menja vreme putovanja za stanovnike. Druga je da li će vlast posebno objasniti cenu, izvođače i pravila za nove pravce poput Kraljevo-Novi Pazar i Raška-Jarinje, ako ih i dalje povezuje sa posebnim zakonom o Moravskom koridoru.