Šta je to
U srpskom pravu ključna norma o trgovini ljudima je član 388 Krivičnog zakonika. U radnim slučajevima ona je važna kada se osoba angažuje, prevozi, izoluje ili zadržava radi eksploatacije njenog rada. Kod odraslih obično treba pokazati kako poslodavac, posrednik ili drugo lice kontroliše žrtvu: pretnjama, obmanom, dugom, zadržavanjem dokumenata, zavisnošću ili njenim ranjivim položajem.
Kako se razlikuje od radnog spora
Neisplaćena zarada, loši uslovi ili povreda ugovora o radu sami po sebi ne znače uvek trgovinu ljudima. U predmetima radne eksploatacije važan je skup znakova: osoba ne može slobodno da ode, zavisi od posrednika ili poslodavca, preti joj se, obmanuta je o poslu ili dugu, dokumenta su joj zadržana, izolovana je ili joj se kontrolišu smeštaj i prevoz. Zato situacija koja najpre izgleda kao povreda radnih prava, prevara ili zloupotreba može biti tretirana kao trgovina ljudima tek posle procene činjenica.
Šta se sada zna
N1 je 3. jula 2026. preneo ocenu Marije Anđelković iz ASTRA-e: organizacija govori o rastu trgovine ljudima radi radne eksploatacije, ali ne vidi srazmeran broj sudskih postupaka. Zvanična statistika Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima za 2025. pokazuje sličnu sliku: Centar je primio 242 prijave sumnje na trgovinu ljudima, 31% više nego godinu ranije; najveća grupa odnosila se na radnu eksploataciju - 115, a zatim na seksualnu eksploataciju - 54.
Trenutni status
Status žrtve utvrđuje Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Taj status osobi daje pristup socijalnoj zaštiti i podršci, ali sam po sebi ne znači da već postoje osumnjičeni, optužnica ili sudski postupak. U statistici Centra za 2025. od 242 prijave identifikovano je 60 žrtava, 59 prijava je odbačeno, 9 predmeta je zatvoreno ili zaustavljeno, a desetine slučajeva su još razmatrane. To su različiti koraci: pomoć žrtvi, moguća reakcija policije i tužilaštva i krivično delo dokazano pred sudom.
Zašto je važno
Za radnike i migrante važno je kako je slučaj prepoznat: status žrtve otvara pristup zaštiti, planu podrške, koordinaciji sa centrima za socijalni rad, nevladinim organizacijama i, kada je potrebno, pripremi za učešće u sudu. Za javnost je važno da se eksploatacija ne svodi samo na spor oko plate ili ugovora ako postoje znaci prinude i kontrole. GRETA je 2023. pozdravila specijalizovane istražitelje i tužioce, ali je navela da se predmeti trgovine ljudima često prekvalifikuju u lakša dela, dok rast broja stranih radnika traži jaču reakciju na radnu eksploataciju.
Šta ostaje nejasno
Još nije jasno koliko će novih prijava radne eksploatacije dovesti do istraga, optužnica i sudskih odluka po članu 388. Važna razlika je jednostavna: upozorenje NVO ili prijava Centru pokazuju rizik, status žrtve otvara podršku, a odluka tužilaštva i presuda pokazuju da li je slučaj stigao do krivičnog postupka.